Tuesday, January 12, 2010

Dobre strane šopinga

Dok svi pozivaju na štednju, mi vam otkrivamo zašto ne treba da vas peče savest ako potrošite malo više novca od planiranog. Utešiće vas i to da je impulsivna kupovina normalna pojava i zato - srećan vam mesec darivanja.
Prvi scenario: žiga vas u želucu i imate sve simptome stresa od same pomisli da ćete morati da uđete u pretrpane prodavnice. Osećate averziju prema tržnim centrima čim vidite sve one „prefrigane“ marketinške trikove potrošačkog društva kojima žele da izvuku i poslednji ušteđeni dinar iz vašeg novčanika. Dosta vam je komercijalizovanog Božića i rado biste prespavali januar. Drugi scenario: naslućujete da bi ovo mogao biti još jedan članak o šopingholičarstvu i dosta vam je svih tih psihologa koji vam nameću osećaj krivice samo zato što volite da kupujete. Uostalom, tržišna ekonomija zasniva se na potrošnji, brže ćete se izvući iz krize ako se bacite na kupovinu. Treći scenario: obožavate ovo doba godine, uz koji neizostavno ide i kupovina poklona za najmilije, svakako i za sebe.

Emocije, pokretači kupoholije
Sva ta vedra i svečana muzika u radnjama i na akcijama, sajmovima, rasprodajama... umetničke kreacije od lampica, mirisi sveća, karanfilića i cimeta iz kuvanog vina i kolača, pokloni za koje već imate slike u glavi kako ćete ih prelepo zapakovati... Zaista, u poslednje vreme možete mnogo da čitate o manama šopinga, a nije pošteno baš u ovo vreme upirati prstom samo u mane. Na kraju krajeva, svaka stvar ima i svoje prednosti, a još uvek na listu novogodišnjih odluka stignemo da stavimo i „znatno smanjiti odlazak u radnje“, s tim da se odluka aktualizuje tek s prvim danima februara (čekaju vas i slave u januaru). Bez obzira na to koji je od spomenutih scenarija vaš, pitate se kako biste mogli da uživate u kupovini a da vas posle toga ne preplavi težak osećaj krivice i debeo minus u banci. I da usput ne zaboravite istinske vrednosti i pravi duh Božića. Od najranijeg detinjstva uz božične praznike vežu se prijatne emocije, a emocionalna sećanja su najtrajnija i najmoćnija. Božićna trpeza, okupljena porodica, svečano uređen dom, radost, cveće, svećice – sve to pokrene lanac vaših najlepših sećanja. Psiholozi koji istražuju potrošačko ponašanje davno su zaključili da su emocije glavni pokretači kupovine, a to posebno važi za pozitivne emocije. Iako u kupovinu idemo i kada smo depresivni (da bismo popravili raspoloženje), zapravo ćemo više potrošiti kada smo dobro raspoloženi. U naučnom istraživanju o povezanosti impulsivne kupovine i osobina ličnosti psihologa Denisa Bratka, Adriane Bandl i Mihaela Bošnjaka, ističe se kako ljudsko ponašanje prilikom kupovine nije uvek racionalno, već ga često pokreću želje, emocije i raspoloženje. Svi takvi neracionalni stilovi kupovanja, praćeni izostankom razmišljanja i prethodne namere, predstavljaju impulsivnu kupovinu. Istraživanja Gutiereza i Belendžera potvrdila su da gotovo svi povremeno impulsivno kupuju.

Kupovina prema karakteru


Dakle, nije reč o nekom poremećaju ni o zavisnosti od šopinga. Vreme praznika jednostavno vas češće podstiče na impulsivno kupovanje čije negativne posledice osećate tek kasnije. Koji su tipovi ličnosti prema navedenom istraživanju najskloniji takvoj impulsivnoj kupovini? Prvo, to su ekstravertni tipovi: otvoreni, društveni, pričljivi, veseli, aktivni, skloni uzbuđenjima. Zatim ljudi koji su nisko na lestvici savesnosti, odnosno neorganizovani, skloni kašnjenju, koji ne planiraju, prilagodljivi, ali ne baš i odgovorni. Impulsivnoj kupovini skloni su i oni koji su nisko na skali emocionalne stabilnosti: skloni jakim emocijama, koji se lako uplaše, razljute, rastuže, zaljube, osetljivi, napeti, koje je lako ganuti i koji imaju problem sa samopoštovanjem. Ali, za pretprazničko raspoloženje dobro je da obavite neizbežan šoping, bez obzira na to da li imate suprotne osobine ličnosti, one koje ne vode u impulsivnu kupovinu. Nije loše za vaš novčanik, ali nije uvek dobro i za vaše raspoloženje. Kupovati strogo po listi koju ste napravili još pre dva meseca verovatno je manje zabavno. Ili ako ste previše emocionalno stabilni, neće vam biti jasno kako ljudi tako lako padaju na tu srceparajuću božićnu ikonografiju i leče komplekse brendiranim krpicama. A ako ste naglašeni introvert, uronjeni duboko u svoj unutrašnji svet, sve te površne trice mogle bi da vas iznerviraju, i previše podražaja u tržnim centrima izazvaće dodatni stres.

Najbolja kombinacija
Budući da svi žele da se osećaju dobro sada, ali i posle praznika, treba da procene realno sebe i sagledaju šta bi mogli da učine da tako zaista i bude. Na primer, privatno sam nekako najbliža prvom scenariju s početka teksta - dosta mi je prekomercijalizovanog Božića (to je možda zato što sam psiholog pa se valjda podsvesno bojim da ne bih sama sebe poslala na terapiju zbog kupoholičarstva). Ipak, shvatila sam da baš i nije lako provesti januar „u kontri“, pa se priklonim svojoj drugarici koja definitivno spada u 3. scenario. Ona je, naravno, ekstrovertna, potpuno neorganizovana, a i prilično emotivna, pa bi mogla da posluži kao maskota navedenog istraživanja – vrlo je sklona impulsivnoj kupovini. Tako smo mi odličan par za božićni šoping: ona me zarazi svojim veseljem i entuzijazmom čim vidi nešto u lepoj ambalaži, a ja je malo prizemljim. Ona izmeni moju dosadnu listu korisnih stvari nekom nepotrebnom ali veselom sitnicom. Na kraju se najbolje provedemo na kuvanom vinu božićnog sajma – uživancija „za sve pare“.

Kritičan 72. minut
Najkraće rečeno, trebalo bi da pronađete partnera za šoping koji je otprilike vaša suprotnost. Ili, ako ste prilično neorganizovani, pokušajte za promenu da sastavite neku listu (to shvatite kao rad na sebi koji se popularno zove „time management“). Ali, ako ste preorganizovani, sastavite samo okvirnu listu da ne dovedete sebe u dodatni stres ako ne nađete ono što ste planirali, i namerno „smanjite doživljaj“ da sve morate da držite pod kontrolom (to se zove „stress management“). Ekstrovertni tipovi ne bi smeli da idu u kupovinu u društvu osoba sličnih sebi (osim ako su preorganizovani i vrlo emocionalno stabilni). Introvertni bi baš trebalo da povedu društvo, ali u prepodnevnim satima kad nisu velike gužve i to po manjim dućanima „s identitetom“. Ako ste osetljiva, topla i emotivna duša koja baš ne veruje mnogo u sebe, povedite sa sobom osobu stabilnog karaktera (po mogućstvu svoju lošiju polovinu) kako biste sve svoje emocije mogli više da usmeravate u njega, a nešto manje u kupovinu. Ali, imate i jedno ograničenje - u tom slučaju kupovina ne bi trebalo da traje duže od 71 minuta, jer su psiholozi izračunali da ako par ide zajedno u šoping, počeće da se svađa u 72. minutu. Muškarci baš tada počinju da se umaraju od kupovine, dok žene taj stadijum dostignu u 100. minutu. Svakako, biće vam potreban novi sat ili, još bolje „gadget“ da biste mogli da merite vreme. Čak i za to postoje istraživanja jer je ženama važnije da stvari dobro izgledaju nego koje su marke i da li su tehnološki napredne, a muškarcima obrnuto (sada znate i kakav „gadget“ treba da kupite svom dragom).
To mi uopšte nije potrebno!
I još nešto! Proverite u kojoj ste fazi menstrualnog ciklusa, i u kojoj je fazi vaša saučesnica u šopingu. Istraživanje psihologa otkrilo je da 90 % žena u razdoblju od desetak dana pre menstruacije kupuje odeću i kozmetiku koja im uopšte nije potrebna i koja im se, što je najgore od svega, i ne sviđa previše. Kad malo razmislite, sigurno se i vama dogodilo da ste došli kući sa novom odećom koju ste potom obukli možda jednom i više nikada. Ako vam se sve to čini kao šala, znajte da iza svega toga stoje ozbiljna naučna istraživanja. Ona, kao i obično, otkriju ono što više-manje svi već znate, samo što vam nikako ne polazi za rukom da postupate u svetlu novih saznanja i u skladu sa donesenim odlukama. Dakle, budite oprezni!
Lisa

0 Comments:

Post a Comment



LinkWithin

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...
 

FREE HOT VIDEO | HOT GIRL GALERRY